Raymond Tan

E 59 oʻu tausaga ma e tupuga mai Saina, na fanau ma ola aʻe i Sigapoa. Ua silia ma le 34 tausaga o oʻu nofo i Aotearoa Niu Sila, ma sa ou galue i Rotorua ma Ueligitone a o leʻi nofoia Tōtara Vale, Kaipātiki i le 1997.  

Faatasi ai ma lo'u toalua o Patricia, sa matou tausia ni tama se toatolu, Benjamin, Benett ma Benedict na a'oga i le Target Road Primary, Murrays Bay Intermediate, Westlake Boys High School a'o le'i mae'a a latou a'oga i le iunivesite. I le taimi nei, faatasi ai ma se ofaga gaogao, Boston (12-tausaga Pomeranian-Tibetan Spaniel cross) e mautinoa e fai a tatou savaliga ma faamalositino i aso taitasi.

O aʻu o le Faatonu Faʻamaonia (IOD) ma o se Tagata Tomai Faʻapitoa i le Pulega Faʻamaonia (FCGNZ) ma o loʻo ia te aʻu se PhD, Henley MBA, se tikeri Honours, ma le tele o agavaa faʻapitoa ma agavaʻa faʻapolofesa i mea tau tupe, pulega ma le puleaina o aseta. 

E silia ma le 30 tausaga o loʻu poto masani i le pulega e aofia ai le avea ma sui auai o le Kaipātiki Local Board, NZ Occupational Therapy Board, The Trusts Arena, NZ Choral Federation, NZ Children's Choir Academy, NZ Chinese Association Auckland Committee ma sa avea muamua ma Taitaifono o Target Road Primary Board of Trustees ma Glenfield Community Centre.

E pei o le toatele o tagata Asia ma tagata fou ua malaga mai, ua taʻuina mai ia te aʻu e toe foʻi i loʻu atunuu moni e ui lava ina ua leva ona ou nofo iinei. E sili atu nai lo na o se Vaiaso o le Gagana Saina e foia ai nei mataupu faavae. O le taliaina o nuu Asia o loo nonofo i fafo e sili atu nai lo le faatulagaina o tausamiga, alu i faleaiga Asia/meaʻai e 'ai pe kuka ni taumafataga Asia i nisi taimi, e faatatau i le faʻatagaina o le eseesega o mafaufauga ma tulaga faatauaina i le laulau o talanoaga ma faaiuga. Ou te fia fatuina se auala ma se leo mo tupulaga o le lumanai ma taitai o ituaiga eseese o le a sili atu ona atagia ai se sosaiete faaleaganuu ma toetoe lava 50% o le faitau aofai o Aukilani e leʻi fananau i Niu Sila. I le taimi nei, e na o le 5 sui Asia o le 172 tofiga o loo avanoa mo le Kovana (1), Fono a le Uarota (20), Sui o le Komiti Faatino i le lotoifale (151).

Afai e filifilia, ou te faʻamoemoe e fausia se faasinomaga tulaga ese Kaipātiki lea e lagona ai e tagata le saogalemu ma le fesoʻotaʻi pe a faʻaaloalogia ma faʻatauaina o latou faasinomaga ma aganuʻu eseese. O lenei manatu e tau ma le tuʻua toʻatasi, faʻailoga tagata, ma le mafaufau "i tatou e faʻasaga ia i latou" poʻo le malepelepe faʻaagafesootai e faʻavaivaia ai le mautu o le alalafaga. O tagata e lagona le auai e sili atu le fiafia ma le soifua maloloina. O loʻu sini ia faʻaitiitia faʻafitauli i fesootaʻiga ma gagana e taofia ai le auai o le toʻatele o tagata Kaipātiki e le malamalama lelei i le gagana Peretania, pe iai ni tomai faʻatekinolosi poʻo komepiuta.  

E mafai e sootaga malolosi fa'aagafesootai ma le lagona o le tiutetauave fa'atasi ona taofia solitulafono. A iloa ma va'ava'ai tuaoi le tasi i le isi, e sili atu ona latou matauina ma lipotia gaioiga masalomia. E sili atu ona saunia nu'u felagolagoma'i e tali atu i fa'alavelave fa'afuase'i—pe o se fa'alavelave fa'alenatura pe o se fa'alavelave fa'afuase'i i le soifua maloloina lautele a'o latou lagolagoina le tasi ma le isi, fa'asoa punaoa, ma saili fa'atasi fofo e ala i le fa'atuatuaga i vaega ma feso'ota'iga aofia ai e le mafai e nofoaga fa'aletino ona tu'uina atu na'o latou. 

I le taialaina e tulafono fa'atino fa'apolofesa eseese, ou te talitonu i le faia o fa'ai'uga fa'ale-amio e fa'avae i luga o mea moni ma fuainumera e paleni ma le atamai fa'aleaganuu ma fa'alagona. O nei fa'ai'uga e tatau ona faia ma le fa'amaoni talafeagai ma le talitonuga fa'apolofesa. 

Afai e filifilia aʻu, o le a ou faʻamautinoa o faiga faʻatino e atagia mai ai le fefaʻasoaaʻi moni o le pule poʻo le faʻatulagaina faʻatasi ae le o se feutagaiga faʻapitoa. O le faʻaaofiaina o kaitiakitanga ma le tutusa i le pulega o lona uiga o le faʻatusa e le naʻo se faʻatusa, ae o se fausaga ma e aofia ai mea uma. 

Ou te talitonu o nuʻu e lauiloa i le talimalo ma le eseese, ma le felagolagomaʻi, o ni nofoaga sili atu ona manaia e nonofo ai, galulue ai, suʻesuʻe ai ma faʻafaigaluega ai i se taimi umi. O lenei faasinomaga fou Kaipātiki o se faavae ou te faʻamoemoe e faʻaaoga mo le fausiaina o le Tamaoaiga fou Kaipātiki lea e faʻaleleia atili ai le fou ma le malosi o le tamaoaiga. E mafai ona e mafaufauina le Vanu o Wairau o le "Wairau Silicon Valley" fou ua lauiloa mo le tele o kamupani tekonolosi, amataga olaola, nofoaga sili ona lelei mo aʻoaʻoga e lagolago ai se vaega malosi o tekinolosi ma inisinia nai lo le tele o fanua taavale. Ou te talitonu, ma le mautinoa afai e tuʻuina atu le avanoa, o loʻo i ai avanoa e faʻaaogaina ai taleni, manatu ma aafiaga o tatou tagata malaga fou ma nuʻu eseese e aofia ai i le foʻia o faʻafitauli fatufatuaʻi ma le faʻaliliuina atu o le fou o le tamaoaiga mai isi atunuu. Faʻatasi, o tagata malaga fou ma nuʻu faʻale-aganuʻu e mafai ona avea Niu Sila ma nofoaga sili atu ona lelei e nonofo ai o le a puipuia ai le siosiomaga, taliaina Tikanga Māori ma Mataupu Faavae o Feagaiga.