
Raymond Tan
E 59 o’u tausaga e tupuga mai Saina, na fanau ma ola ae i Sigapoa. Ua silia ma le 34 tausaga o ou nofo i Aotearoa Niu Sila, ma sa ou galue i Rotorua ma Ueligitone ae ou te lei nofoia Tōtara Vale, Kaipātiki i le 1997.
Faatasi ai ma lo'u toalua o Patricia, sa matou tausia ni tama se toatolu, Benjamin, Benett ma Benedict na a'oga i le Target Road Primary, Murrays Bay Intermediate, Westlake Boys High School a'o le'i mae'a a latou a'oga i le iunivesite. I le taimi nei, faatasi ai ma se ofaga gaogao, Boston (12-tausaga Pomeranian-Tibetan Spaniel cross) e mautinoa e fai a tatou savaliga ma faamalositino i aso taitasi.
O aʻu o le Chartered Director (IOD) ma le Chartered Governance Professional (FCGNZ) ma o loʻo ou umia se PhD, Henley MBA, faʻailoga Faʻailoga, faʻailoga pasi ma tomai faʻapitoa i mea tau tupe, pulega ma le puleaina o aseta.
E silia ma le 30 tausaga o ou tomai tau pulega e aofia ai le avea ma sui o le Komiti Faafoe Kaipātiki , NZ Occupational Therapy Board, The Trusts Arena, NZ Choral Federation, NZ Children's Choir Academy, NZ Chinese Association Auckland Committee ma sa avea muamua ma Taitaifono o Target Road Primary Board of Trustees ma Glenfield Community Centre.
E pei o le tele o tagata Asia ma tagata fou na malaga mai, ua faatonuina aʻu ou te toe foʻi i loʻu atunuu e ui lava ua leva ona ou nofo iinei. E sili atu nai lo le na'o se Vaiaso o le Gagana Saina e fo'ia ai nei fa'afitauli. O le taliaina o nuu i fafo o Asia e sili atu nai lo na'o le fa'atulagaina o fa'afiafiaga, o le alu i fale'aiga a Asia po'o le kukaina o mea'ai a Asia mai lea taimi i lea taimi, e fa'atatau i le fa'afaigofieina o le eseesega o manatu ma fa'atauaina i le talanoaga ma le laulau fai filifiliga. Ou te mana'o e fai se ala ma le leo mo tupulaga o le lumanai ma ta'ita'i fa'ale-aganu'u o le a sili atu ona atagia ai se sosaiete fa'a-aganu'u ma toeitiiti 50% o le faitau aofa'i o Aukilani e le'i fananau i Niu Sila. I le taimi nei, e na’o le to’a 5 sui mai Asia mai le 172 avanoa o lo’o avanoa mo le Pulenu’u (1), Faufautua a le Uarota (20), Fa’alotoifale (151).
Afai e filifilia, ou te fa'amoemoe e fausia se Fa'asinomaga Kaipātiki tulaga ese e lagona ai e tagata le saogalemu ma sili atu ona feso'ota'i pe a fa'ailoa ma fa'atauaina o latou fa'asinomaga ma aganu'u eseese. O lenei manatu e faʻafefe ai le faʻaesea, faʻaituau, ma mafaufauga "tatou ma i latou" poʻo faʻalavelave faʻaagafesootai e faʻaleagaina ai le mautu o nuʻu. E sili atu le fiafia ma le soifua maloloina o tagata e lagona e latou te auai. Ou te fa'amoemoe e fa'aitiitia feso'ota'iga ma gagana e taofia ai le auai o le to'atele o tagata Kaipātiki e utiuti le malamalama i le gagana fa'aPeretania, po'o le lava fo'i o tomai fa'akomepiuta po'o komepiuta.
O so'otaga fa'aagafesoota'i malosi ma se lagona o tiute fa'atasi e mafai ona taofia ai le solitulafono. A iloa e tuaoi ma vaʻavaʻai le tasi i le isi, o le a sili atu ona latou matauina ma lipotia ni gaioiga masalomia. O nu'u tu'ufa'atasi e sili atu ona fa'aauupegaina e tali atu i fa'alavelave—pe o se fa'alavelave fa'alenatura po'o se fa'alavelave fa'alesoifua maloloina lautele a'o latou felagolagoma'i, fefa'asoaa'i alagaoa, ma saili fofo fa'atasi e ala i le fa'alagolago i vaega ma feso'ota'iga fa'atasi e le mafai ona tu'uina atu na'o fale fa'apitoa.
Fa'ata'ita'iina e tulafono fa'apolofesa 'ese'ese o fa'atinoga, ou te talitonu i fa'ai'uga fa'atatau e fa'atatau i mea moni ma fuainumera e fa'apaleni ma le atamai fa'aleaganu'u ma lagona. O nei fa'ai'uga e tatau ona faia ma le fa'amaoni patino ma le fa'amaoni fa'apolofesa.
Afai e filifilia, o le a ou fa'amautinoaina o faiga fa'auiga e atagia mai ai le fa'asoa moni o le mana po'o le fa'atulagaina fa'atasi ae le o ni fa'atalanoaga fa'apitoa. O le fa'apipi'iina o kaitiakitanga ma le tutusa i pulega o lona uiga o sui e le na'o se fa'atusa, e fa'atulagaina ma e aofia uma ai.
Ou te talitonu o nuu ua lauiloa i le talileleia ma le eseese, ma le felagolagomai o ni nofoaga e sili atu ona manaia e nonofo ai, faigaluega, suesue ma teu faafaigaluega i se taimi umi. O lenei Fa'asinomaga fou Kaipātiki ose fa'avae lea ou te fa'amoemoe e fa'aoga mo le fa'atupuina o le Tamaoaiga fou Kaipātiki e fa'aleleia ai le fa'afouga ma le malosi tau tamaoaiga. E mafai ona e mafaufauina le Vanu o Wairau o le "Wairau Silicon Valley" fou ua lauiloa mo le maualuga o le faʻaogaina o kamupani tekonolosi, faʻalauiloa faʻamalosi, nofoaga faʻaaʻoaʻoga lelei e lagolago ai se tekinolosi malosi ma vaega faʻainisinia lea nai lo le lua tele sa i ai fanua taʻavale. Ou te talitonu, ma le mautinoa pe a maua le avanoa, o loʻo i ai avanoa e faʻaogaina ai taleni, manatu ma poto masani a tatou tagata malaga fou ma faʻalapotopotoga eseese e aofia ai i le foafoa o faʻafitauli-faʻafitauli ma faʻafeiloaʻi mea fou tau tamaoaiga mai isi atunuu. Fa'atasi, e mafai e tagata fou malaga mai ma fa'alapotopotoga fa'alenu'u ona avea Niu Sila ma nofoaga lelei e nonofo ai e puipuia ai le si'osi'omaga, talia Tikanga Māori ma Mataupu Faavae o Feagaiga.
